ANALIZA GOSPODARSKIH I EKONOMSKIH POKAZATELJA IZRAVNIH INOZEMNIH ULAGANJA U BiH U RAZDOBLJU PANDEMIJE VIRUSA COVID-19

Evidentno je da je pandemija virusa Covid 19 prouzrokovala turbulencije i posljedice najviše u zdravstvenom sektoru ali posle toga i u svim ostalim sferama društvenog života na cijelom svijetu pa neizbježno i u BiH. Negativan odraz ovakve globalne situacije stvorilo je dugotrajno negativan trend u izravnim stranim ulaganjima i u BiH. Čak i prije izbijanja pandemije Covid 19 izravna strana ulaganja na globalnom nivou bile su u padu zbog nesigurnosti trgovinske politike, pada stope prinosa od DSU te promjene forme međunarodne proizvodnje. Predviđa se da će globalni tokovi DSU opasti i do 40% u 2020. u odnosu na 2019. kada su iznosili 1,54 triliona US$ i bili bi veći za 3% u odnosu na 2018. Gledajući to u BiH, iznos pasive DSU (prilivi u BiH) u 2019. iznosili su 899 mil. KM što je bilo povećanje za 11,6% u odnosu na 2018. Prije pandemije 79,3% investitora  navelo je da planira nove investicije i reinvestiranja u 2020. u BiH. Tijekom svibnja 2020.godine Agencija za promidžbu inozemnih ulaganja je uradila Aftercare online upitnik sa postojećim investitorima i dobila sljedeće odgovore:

- Njih 50% potvrđuje nastavak planiranih ulaganja u BiH koje su dogovorene i prije Covida

- 40% će najvjerovatnije odgoditi planirana ulaganja

- 2 tvrtke planiraju premještaj dijela poslovnih aktivnosti  izvan BiH a, 1 tvrtka će potpuno zaustaviti investicijske aktivnosti.

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH već u prvom kvartalu 2020. godine registrirano je smanjenje DSU za 3,4% što kao neto finansijska pasiva iznosi  - 243,2 mil. KM.

Ekonomija BiH, koja je i prije Covida 19 bila na putu usporavanja, sada se suočava s mogućom dubokom recesijom. Ako uzmemo u obzir izvještaje međunarodnih institucija o položaju BiH na globalnom nivou i tome dodamo posljedice pandemije, jasno je da će efekti po našu ekonomiju i gospodarstvo biti skoro dramatični.

Bosna i Hercegovina  je ponovo prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja pogoršala svoj položaj u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, i to za jednu poziciju, te se nalazi se na 90. mjestu. BiH je najlošije rangirana država našeg regiona, a među najlošijim u Europi. Bosna i Hercegovina je najlošije rangirana u oblasti pokretanja poslovanja, gdje smo 184. i u odnosu na prethodnu godinu pogoršali smo svoju poziciju (bili smo 183. na svijetu). Bosna i Hercegovina je takođe loše plasirana u oblasti dobijanja građevinskih dozvola, gdje zauzima 173. mjesto (bili 167. u svijetu). Za dobijanje građevinskih dozvola potrebno je proći 17 procedura i čekati 180 dana, troškovi su 20.3% vrijednosti objekta. BiH je značajno poboljšanje postigla u kategoriji dostupnosti električne energije gdje smo na 74.mjestu (u prethodnom izvještaju 130.), a za dobijanje električne energije potrebno je 5 procedura i 69 dana. Već godinama smo loše plasirani i na osnovu plaćanja poreza, a prema posljednjem izvještaju smo na 141. poziciji. Za plaćanje poreza su navedene čak 33 procedure i potrebno je odvojiti 411 sati tijekom godine.

Prema objavljenom Globalnom izvještaju konkurentnosti 2019 Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i Hercegovina se nalazi na 92. mjestu od ukupno rangirane 141 države, te je za jednu poziciju lošije pozicionirana u odnosu na prethodni izvještaj. U poređenju sa državama našeg regiona i Europe, Bosna i Hercegovina je i u ovogodišnjem izvještaju najlošije rangirana.

Prema Indeksu ekonomskih sloboda  2019, Bosna i Hercegovina se nalazi na 83. mjestu od ukupno 180. zemalja svijeta (na 37 mjestu od 44 zemlje u Europi). U odnosu na prošlu godinu, kada je naša zemlja zauzimala 91.mjesto, ostvaren je izvjestan napredak, te se zadržala u grupi „ekonomski umjereno slobodnih“ država. 

Prema Forbsovom izvještaju o najboljim državama za poslovanje iz decembara 2018, Bosna i Hercegovina je tek na 98. mjestu, te je najslabije rangirana država našeg regiona.

Na osnovu ovih izvještaja jasno je da slika poslovnog okruženja BiH nije pozitivna. Uobičajeno smo posljednji u odnosu na zemlje regiona i druge evropske zemlje. 

Glavni ekonomski prioriteti BiH svakako bi morali biti:

- Ubrzanje integracija u EU

- Jačanje finansijskog sistema

- Reforma javne uprave

- Osiguranje ekonomskog rasta poticanjem dinamičkog i konkurentskog privatnog sektora.

Sporost ili zastoj u otklanjanju poslovnih prepreka i loša pozicija BiH u izvještajima međunarodnih institucija, otežavaju predstavljanje BiH kao pozitivne lokacije za ulaganja i privlačenje inozemnih ulaganja. No i pored očiglednih teškoća i objektivnih prepreka izazvanih pandemijom treba istaći da Agencija za promidžbu inozemnih ulaganja BiH (FIPA) i dalje radi na promidžbi i realizaciji postojećih te identificiranju i prikupljanju novih investicijskih projekata i lokacija koji bi mogli biti interesantni za potencijalne inozemne ulagače u BiH. U FIPA-i se trenutno promovira 285 investicijskih projekata, i to:

- Poljoprivredno-prehrambeni sektor – 72 projekta

- Metaloprerađivački sektor – 17 projekata

- Energetski sektor – 52 projekta

- Turizam – 51 projekat

- Drvni sektor – 11 projekata

- Nekretnine - 22 projekta

- Tekstilni sektor – 5 projekata

- Sektor inovacija – 20 projekata

- Drugi sektori – 35 projekata

Pored ovih investicijskih projekata u promociji i realizaciji su i prioritetni projekti Vlade Republike Srpske (66 projekata) i Vlade Federacije BiH (112 projekata).

Sigurno je da bi realizacija većine ovih projekata značajno doprinijela poboljšanju ekonomskog i gospodarskog okruženja i imidža BiH, isto tako doprinijela poboljšanju njenom gospodarskom rastu koji bi se potvrdio najprije kroz zapošljavanje ljudi.

Ono što je izvjesno za gospodarski oporavak BiH od posljedica pandemije jeste pomoć od strane Vijeća EU koje je u okviru iznosa za pomoć zemljama Zapadnog Balkana predvidjelo i 250 mil. eura za BiH.